You are here

Proaktivna transparentnost u BiH: stanje i perspektive u svjetlu međunarodnih standarda i komparativnih rješenja

Uprava i usluge, Participatorno donošenje odluka, Transparentnost i otvorena vlast, Institucionalno komuniciranje

Proaktivna transparentnost u BiH: stanje i perspektive u svjetlu međunarodnih standarda i komparativnih rješenja

U okviru nove studije u izdanju Analitike, autor Alen Rajko analizira na koji način je proaktivno objavljivanja informacija, kao neodvojiv dio prava na pristup informacijama, regulirano u Bosni i Hercegovini te na temelju glavnih nalaza predlaže potrebne intervencije u legislativi.

Alen Rajko
08/10/2014
Print

Bosna i Hercegovina prva je zemlja u regionu koja je usvojila zakon kojim se osigurava pravo na pristup informacijama. Ipak, zakoni o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini reguliraju isključivo reaktivnu dimenziju ovoga prava – objavu informacija po zahtjevu, dok je proaktivna dimenzija prava na pristup informacijama u tim zakonima u potpunosti zanemarena. Time bosanskohercegovačka legislativa na ovom području zaostaje za međunarodnim standardima i ne prati napredna rješenja drugih zemalja u domeni prava na pristup informacijama.

Pored toga, spomenuto je zakonodavstvo fragmentirano i nekoherentno, ne sadrži adekvatnu pravnu zaštitu u odnosu na provedbu proaktivnih mjera, a dio materije uređen je aktima koji nisu na potrebnoj razini u hijerarhiji izvora prava.

Ova publikacija napisana je s namjerom da pruži neke od odgovora na pitanje kako u Bosni i Hercegovini uhvatiti korak sa razvojem standarda i praksi do kojih je u međuvremenu došlo u ovom polju. Stoga, u studiji su detaljno prezentirani međunarodni standardi i pozitivne prakse drugih zemalja u domeni zakonodavstva i institucionalnog okvira proaktivne transparentnosti, te analizirana relevantna regulativa u Bosni i Hercegovini i njeni temeljni nedostaci. Preporuke o neophodnim dopunama zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH namijenjene su zakonodavcima i drugim akterima u ovoj oblasti.

Studija je objavljena u okviru projekta “Otvorenost javnih podataka – inicijativa civilnog društva za politike i prakse otvorene vlasti” koji u partnerstvu implementiraju Fondacija Mediacentar Sarajevo, Analitika - Centar za društvena istraživanja i Evropski novinarski centar (EJC), a koga finansira Ambasada Kraljevine Holandije u Bosni i Hercegovini (MATRA program).

Studiju na engleskom jeziku možete preuzeti OVDJE.