Politički pritisci koji sprečavaju javne radiotelevizijske servise u Crnoj Gori da obavljaju svoju javnu ulogu postojali su od njihovog osnivanja i ogledaju se u njihovoj uredničkoj pristrasnosti, kvalitetu programa, nivou tehnološkog razvoja i nivou profesionalizma među zaposlenima. U tom kontekstu, važan faktor koji treba razmotriti jeste da li i kako model finansiranja javnih radiotelevizijskih servisa u Crnoj Gori doprinosi njegovoj uredničkoj i finansijskoj nezavisnosti.

Javni emiteri u zemljama Zapadnog Balkana – Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Kosovu, Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji – su u krizi: u BiH, uslijed nerješene i neizvjesne finansijske situacije, javni emiter na državnom nivou – BHRT – najavio je obustavu emitiranja programa od jula 2016, ukazavši na taj način na duboku strukturnu krizu sistema javnog emitiranja u ovoj državi.¹

Novi trendovi u transparentnosti istraživanja i podataka ukazuju na to koliko je tehnologija uticala na akademski svijet. Naime, jedna od novijih tema kojom se bave društvene nauke je tzv. inicijativa DA-RT, što je skraćenica za Data Access and Research Transparency ili pristup podacima i transparentnost istraživanja. DA-RT je pokušaj da se otklone manjkavosti istraživanja u društvenim naukama kao što su nedostatak transparentnosti, nedostatak replikabilnih rezultata istraživanja, slabost metodoloških alata, kao i posljedice koje ovi nedostaci imaju po legitimitet same naučne discipline. Politolog i profesor Andrew Moravcsik spada među najistaknutije zagovarače ove inicijative i tvrdi kako nove tehnologije zahtijevaju da društveni naučnici aktivno osiguravaju transparentnost svojih istraživanja. Navodi da je transparentnost istraživanja ključna za vjerodostojnost discipline pred stručnom i općom javnosti i da će društvene nauke ozbiljnije shvatati ako se fokusiraju na replikabilnost rezultata.

Od pridruženja Hrvatske Evropskoj uniji (EU) 2013. godine, perspektive članstva u EU za druge zemlje zapadnog Balkana postale su neizvjesne, dok neki tvrde da je cijeli proces proširenja EU u zastoju. Čini se da EU pati od takozvanog ‘umora od proširenja’, gdje je evidentno da je entuzijazam za proširenje oslabio usljed ekonomske krize, brige individualnih evropskih država o migraciji, preopterećenosti država članica socijalnim izdacima i loših iskustava u ranijim procesima pridruženja. Naprimjer, ulazak Bugarske i Rumunije u EU, prije nego što su ove države zadovoljile kriterije pristupa, doveo je do evidentnih problema kada je riječ o njihovom poštivanju pravne stečevine EU.

Provođenje istraživanja u domenu javnih politika neizbježno podrazumijeva i razmatranje pitanja etičke prirode. Takva pitanja se, između ostalog, mogu odnositi na sudionike istraživanja, na potencijalne konflikte interesa istraživača, autora ili izdavača, na pristup podacima, na poštivanje autorskih prava i na poštivanje metodoloških pretpostavki kvalitetnog istraživanja. Shodno tome, istraživanja javnih politika trebala bi poštivati osnovne etičke principe koji se obično primjenjuju i u različitim naučno-istraživačkim disciplinama i istraživanjima tržišta.