Trend anonimizacije sudskih odluka i tužilačkih akata – odnosno skrivanja identiteta pojedinih učesnika u krivičnim postupcima – prouzrokovao je val rasprava u bosanskohercegovačkoj javnosti. Neki anonimizaciju vide kao narušavanje načela transparentnosti i otvorenosti pravosuđa, povredu prava na slobodni pristup informacijama, uvođenje cenzure u medijsko izvještavanje, pa čak i kao čin skrivanja historijskih činjenica. Drugi, pak, u anonimizaciji vide jedini način da se zaštiti pravo na privatnost, odnosno lični podaci učesnika u krivičnom postupku.
 

Termini “zločini iz mržnje” i “govor mržnje” često se koriste kao da imaju isto značenje, uprkos tome što predstavljaju zasebne koncepte koji od država zahtijevaju različite odgovore. 

Uprkos sveprisutnosti različitih manifestacija mržnje i predrasuda u Bosni i Hercegovini, još uvijek nije donesena sveobuhvatna i precizna zakonska regulativa u ovoj oblasti.

Krivična djela počinjena iz mržnje, osobito u bosanskohercegovačkom tranzicionom kontekstu, imaju potencijal da izazovu dodatne sukobe i napetosti ukoliko im se ne posveti naročita pažnja na svim nivoima odgovornim za zakonsko normiranje i procesuiranje ovih krivičnih djela.

Ovaj rad istražuje kako su na medijski sektor u Bosni i Hercegovini u posljednje dvije decenije utjecali programi međunarodne podrške medijima. Rad je nastao kao rezultat komparativnog istraživačkog projekta koji analizira rezultate i izazove međunarodne podrške medijima u zemljama Zapadnog Balkana.
 

Policy memo Centra za društvena istraživanja Analitika identificira niz problema koji negativno utječu na efikasno procesuiranja krivičnog djela izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, koje je u gotovo identičnoj formulaciji propisano u sva četiri važeća krivična zakona u BiH. 

Studija „Procesuiranje kaznenih djela počinjenih iz mržnje: perspektiva tužitelja“ identificira neke od ključnih problema u procesuiranju krivičnih djela počinjenih iz mržnje.

„Procesuiranje krivičnih djela počinjenih iz mržnje u Bosni i Hercegovini: problemi u tužiteljskoj praksi“, naziv je policy brief-a zasnovanog na studiji koja, iz perspektive tužilaca, analizira zakonski okvir i praksu procesuiranja krivičnih djela počinjenih iz mržnje. 

Policy memo Centra za društvena istraživanja Analitika ukazuje na to da se u zakonski okvir o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini trebaju uključiti i odredbe o proaktivnom objavljivanju informacija u posjedu javnih institucija. 

Ovaj rad istražuje kako su na medijski sektor u zemljama Zapadnog Balkana u posljednje dvije decenije utjecali programi međunarodne podrške medijima. Rad je nastao kao rezultat komparativnog istraživačkog projekta koji analizira rezultate i izazove međunarodne podrške medijima.

Ovaj rad istražuje kako su na medijski sektor u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Kosovu, Makedoniji i Albaniji u posljednje dvije decenije utjecali programi međunarodne podrške medijima. Rad je nastao kao rezultat komparativnog istraživačkog projekta koji analizira rezultate i izazove međunarodne podrške medijima u zemljama Zapadnog Balkana. 

Ovaj rad istražuje kako su na medijski sektor u Bosni i Hercegovini i Kosovu u posljednje dvije decenije utjecali programi međunarodne podrške medijima. Rad je nastao kao rezultat komparativnog istraživačkog projekta koji analizira rezultate i izazove međunarodne podrške medijima u zemljama Zapadnog Balkana. 

Ovaj rad istražuje kako su na medijski sektor u Srbiji i Bosni i Hercegovini, u posljednje dvije decenije utjecali programi međunarodne podrške medijima. Rad je nastao kao rezultat komparativnog istraživačkog projekta koji analizira rezultate i izazove međunarodne podrške medijima u zemljama Zapadnog Balkana. 

Ovaj rad istražuje kako su na medijski sektor u Srbiji u posljednje dvije decenije utjecali programi međunarodne podrške medijima. Rad je nastao kao rezultat komparativnog istraživačkog projekta koji analizira rezultate i izazove međunarodne podrške medijima u zemljama Zapadnog Balkana.