Zašto više pažnje trebamo posvetiti programima obuke u sklopu aktivnih politika zapošljavanja (APZ) tema je novog policy memoa Analitike. Aktivne politike zapošljavanja u Bosni i Hercegovini nedovoljno su razvijene i potrebna je reforma kako bi se postigli željeni rezultati.
Javna potrošnja na APZ-e je niska i u 2014. godini iznosila je 0,15% BDP-a zemlje dok, u prosjeku, članice EU na aktivne mjere izdvajaju oko 0,45% BDP-a. Postojeće analize također ukazuju na neadekvatno ciljanje ovih programa, često na kategorije koje imaju veće izglede za zaposlenje (poput mladih sa svršenim visokim obrazovanjem i sl.) Nadalje, kapaciteti javnih službi za zapošljavanje su nedostatni, što smanjuje mogućnosti za adekvatnu implementaciju programa APZ-a. Postojeći APZ-i predstavljaju set izolovanih intervencija na tržištu rada koje su pretežno orijentirane na izravno zapošljavanje ciljnih skupina u svrhu sanacije nekih od gorućih posljedica postojećeg socioekonomskog stanja u BiH.
Analizu aktivnih mjera zapošljavanja u Bosni i Hercegovini možete pročitati OVDJE.
Ovaj policy memo objavljen je u sklopu istraživanja kao dio “Think and Link Regional Policy Programme” projekta “Borba protiv nezaposlenosti na Zapadnom Balkanu: unapređenje aktivnih politika zapošljavanja u Albaniji, Bosni i Hercegovini i Makedoniji”, kojeg provodi Centar za društvena istraživanja Analitika u saradnji sa Finance Think iz Makedonije i Agenda Institute iz Albanije, a podržava Evropski fond za Balkan. Stanovišta iznesena u ovom policy briefu odražavaju stanovišta autora i ne predstavljaju nužno stanovišta Evropskog fonda za Balkan.
Vezane Publikacije
Aktivne politike zapošljavanja u Bosni i Hercegovini: Od izravnog zapošljavanja ka osnaživanju zapošljivosti nezaposlenih osoba
Aktivne politike zapošljavanja u Bosni i Hercegovini: Od izravnog zapošljavanja ka osnaživanju zapošljivosti nezaposlenih osoba
Politike zapošljavanja u Bosni i Hercegovini
Poreski klin u Bosni i Hercegovini