Komentar

Pravo na obrazovanje bez diskriminacije: slučaj “Vrbanjci”

Dženana Radončić
2017

Donošenje nastavnog plana i programa koji ne predviđa niti adekvatno uvažava nacionalnu grupu predmeta za manjinski konstitutivni narod, uprkos tome što zakon na kojem je takav plan i program utemeljen proklamira načelo zabrane diskriminacije, predstavlja kršenje prava na obrazovanje. 

Komentar

Intersekcijska diskriminacija: Spori put od teorije do zakonodavstva i sudske prakse

Amila Kurtović
2018

Praksa sudova u evropskim državama u pogledu višestruke diskriminacije generalno je oskudna i ne pruža adekvatne smjernice u pogledu postupanja u tim predmetima.

Komentar

Nasilje nad ženama i sistemska diskriminacija: (pre)dug put do pravde

Aleksandra Ivanković
2018

Nasilje nad ženama često se ne prepoznaje, čak i kad se radi o teškim i dugotrajnim oblicima fizičkog nasilja, koje ostavlja ozbiljne fizičke i psihičke posljedice. Još je rjeđe da žena žrtva takvog nasilja dobije adekvatnu zaštitu od nadležnih institucija. Kakvu zaštitu, u takvim okolnostima, mogu očekivati žrtve psihičkog i ekonomskog nasilja i kako su institucije u BiH osposobljene da se sa nasiljem nad ženama istinski uhvate u koštac? 

Komentar

Starosna dob: Novi osnov diskriminacije u Bosni i Hercegovini

Kosana Beker
2018

Izmjene i dopune Zakona o zabrani diskriminacije proširuju krug zabranjenih osnova, uvodeći, pored ostalih, i dob kao jednu od ličnih karakteristika po kojima je diskriminacija eksplicitno zabranjena. 

Komentar

Zabrane nošenja vjerskih obilježja na radnom mjestu: perspektiva Suda pravde Evropske unije

Amila Kurtović
2018

Evropski sud za ljudska prava je razvio značajnu jurisprudenciju u oblasti zabrane diskriminacije na osnovu vjere, u kontekstu povrede slobode vjere, uključujući i onu koja se odnosi na problematiku nošenja vjerskih obilježja u javnosti, pa i na radnom mjestu.

Komentar

Diskriminacija na osnovu invaliditeta u Bosni i Hercegovini: Izazovi novih zakonskih rješenja

Kosana Beker
2017

Osobe sa invaliditetom u BiH se suočavaju sa brojnim poteškoćama u ostvarivanju svojih prava, a izvještaji relevantnih međunarodnih instanci ukazuju i na diskriminaciju tih osoba u brojnim oblastima. Izmjene i dopune Zakona o zabrani diskriminacije, pored ostalog, donose i unaprijeđene mehanizme zaštite prava osoba sa invaliditetom, ali i nove izazove za sudove u BiH.

Obrazovanje djece sa invaliditetom u BiH: dug put od integracije do inkluzije

Aleksandra Ivanković
2017

Procjene UNICEF-a iz 2006. godine govore da oko 6,5 posto djece u Bosni i Hercegovini ima neki oblik invaliditeta. Ipak, od ukupnog broja polaznika u vrtićima i osnovnim školama, tek je 1 posto djece sa invaliditetom, što znači da tek svako šesto dijete sa invaliditetom dobije priliku da sa svojim vršnjacima ide u vrtić ili u redovnu osnovnu školu.

Komentar

Princip pariteta i (ne)diskriminacija u državnoj službi u Bosni i Hercegovini

Vesna Pirija
2017

Okolnosti u kojima je potpisan Dejtonski mirovni sporazum, čiji je sastavni dio Aneks IV, kao Ustav Bosne i Hercegovine, dovele su do ustavnih rješenja prema kojima su konstitutivni narodi stavljeni u povoljniji položaj od ostalih građana, bilo da se radi o nacionalnim manjinama ili nacionalno neopredijeljenim građanima. No, čak i u konsocijacijskom aranžmanu, zahtjev za proporcionalnim predstavljanjem i paritetom ne bi se trebao ostvarivati nauštrb nediskriminacije, kao osnovnog principa zaštite ljudskih prava.

Komentar

Roditeljsko pravo ili segregacija?: “dvije škole pod jednim krovom” pred dva suda u dva kantona

Aleksandra Ivanković
2017

Iako je razdvajanje djece po etničkom principu pogrešno i u suprotnosti sa elementarnim pravima djeteta, Ustavom Bosne i Hercegovine i brojnim odredbama međunarodnih konvencija koje garantuju ljudska prava, praksa segregacije u školama i dalje je prisutna.

Komentar

Zaštita od višestruke diskriminacije: Novi izazov za sudove i Instituciju ombudsmena u BiH

Kosana Beker
2016

U Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani diskriminacije, koji je nedavno usvojen (14.07.2016.) na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, definisani su teži oblici diskriminacije, među kojima je i višestruka diskriminacija.