Mjesne zajednice u Bosni i Hercegovini: Izazovi i perspektive institucionalnog razvoja

Istraživanje prezentirano u ovoj studiji urađeno je kako bi se na sistematičan način upoznali sa praksama mjesnih zajednica širom BiH i na osnovu toga ponudile preporuke za unapređenje njihova rada.

Teme: Uprava i uslugeParticipatorno donošenje odlukaDecentralizacija
Mirna Jusić

Download

Tokom posljednje dvije decenije mjesne zajednice (MZ), kao vid lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini, bile su uglavnom zanemarane, ali im se u posljednje vrijeme posvećuje sve veća pažnja, posebno od strane međunarodnih i nevladinih organizacija. Vjeruje se da kao zakonski priznate podopćinske jedinice, mjesne zajednice imaju potencijal da podstaknu učešće građana. Zbog toga su neke inicijative tražile izmjenu pravnog statusa i zagovarale minimum standarda u funkcioniranju mjesnih zajednica kroz lokalne akte, dok su druge bile usmjerene na jačanje kapaciteta mjesnih zajednica.

Istraživanje prezentirano u ovoj studiji urađeno je kako bi se na sistematičan način upoznali sa praksama MZ-a širom BiH i na osnovu toga ponudile preporuke za unapređenje njihova rada. Rezultati istraživanja ukazuju na niz značajnih aktivnosti MZ-a, a njihovo učešće u različitim lokalnim pitanjima od direktne je važnosti za potrebe stanovnika zajednice: neke naglasak stavljaju na pružanje usluga i koordinaciju sa drugim lokalnim akterima, dok se druge više bave okupljanjem zajednice oko infrastrukturnih potreba.

Međutim, bez obzira na brojne primjere koji ukazuju na značaj mjesnih zajednica, većina ih je de facto ostala bez zadataka, kapaciteta i sredstava, te je reducirana na predstavnička tijela bez institucionalne memorije neophodne za kontinuitet rada.  Iako njihova iskustva mogu biti različita, čini se da mjesne zajednice u BiH povezuje to što se u mnogim slučajevima, mjesnim zajednicama upravlja posredstvom hijerarhije i pristupa odozgo prema dolje, što je u kontradikciji sa principima samouprave.

Eventualne politike koje teže ka jačanju određenih funkcija MZ-a moraju prepoznati strukturalne prepreke sa kojima se MZ u svom radu suočavaju. Zbog svega toga neophodno je da postoji minimum standarda u smislu rada MZ-a kako bi se osigurao njihov legitimitet, odgovornost i efikasnost. To se, između ostalog, odnosi na organiziranje transparentnih i demokratskih izbora, koji će formalno omogućiti predstavljanje različitih grupa u zajednici; omogućavanje smislenog i redovnog uključivanja građana u procese odlučivanja unutar MZ-a; jasno razlikovanje između zadataka MZ-a i lokalne uprave kako bi se osigurala veća odgovornost za izvršenje zadataka i, iznalaženje adekvatnih modela finansiranja rada MZ-a i unapređenje njihovih kapaciteta.

Ovaj izvještaj je rezultat projekta "Mjesne zajednice u Bosni i Hercegovini: Izazovi i perspektive za institucionalni razvoj" implementiranog tokom 2014. godine, uz finansijsku podršku Švicarske ambasade u Sarajevu.

Izvještaj na lokalnim jezicima možete preuzeti OVDJE.
 
Izvještaj na engleskom jeziku možete preuzeti OVDJE.