You are here

Princip pariteta i (ne)diskriminacija u državnoj službi u Bosni i Hercegovini

Ljudska prava, Pravosuđe i pristup pravdi

Princip pariteta i (ne)diskriminacija u državnoj službi u Bosni i Hercegovini

Okolnosti u kojima je potpisan Dejtonski mirovni sporazum, čiji je sastavni dio Aneks IV, kao Ustav Bosne i Hercegovine, dovele su do ustavnih rješenja prema kojima su konstitutivni narodi stavljeni u povoljniji položaj od ostalih građana, bilo da se radi o nacionalnim manjinama ili nacionalno neopredijeljenim građanima. No, čak i u konsocijacijskom aranžmanu, zahtjev za proporcionalnim predstavljanjem i paritetom ne bi se trebao ostvarivati nauštrb nediskriminacije, kao osnovnog principa zaštite ljudskih prava.

Vesna Pirija
12/06/2017
Print

U okviru ovog komentara, postavlja se pitanje adekvatnosti načina ostvarivanja ustavnih garancija o paritetu u propisima o državnoj službi s obzirom na njihov konflikt s osnovnim principima državne službe: profesionalnosti, izbora najboljeg kandidata i nediskriminacije. Pri tome su se u analizi ovog problema pokušali pronaći opravdani osnov za propisivanje posebnih mjera u korist konstitutivnih naroda i kroz prizmu primjene standarda afirmativne/pozitivne akcije, odnosno pozitivne diskriminacije.

Komentar je objavljen u okviru projekta Jednakost za sve: Koalicija organizacija civilnog društva protiv diskriminacije, koji u partnerstvu implementiraju Mediacentar Sarajevo, Analitika – Centar za društvena istraživanja, Prava za sve i Vaša prava BiH. Projekat finansiraju USAID i Fond otvoreno društvo BiH

Ova publikacija je objavljena uz podršku američkog naroda preko Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Autori ove publikacije su odgovorni za njen sadržaj i stavovi koji su u njoj izneseni ne odražavaju stavove USAID-a ili Vlade Sjedinjenih Američkih Država.

Publikacija je trenutno dostupna samo u verziji na lokalnim jezicima i možete je preuzeti OVDJE.